TRAVNJACI

Travnjak je ukras svakog vrta ako je izgrađen i održavan u skladu s temeljnim pravilima i potrebama te usklađen s neposrednim okolišem u kojem se nalazi. Travnjak u vrtu ima nekoliko funkcija, u prvom redu to je njegova estetska vrijednost, u smislu da pruža osjećaj ljepote i prostornosti, a jednako tako služi i kao prostor za igru i slobodno kretanje.


PRIPREMA I PLANIRANJE TERENA

Za lijep travnjak potrebno je pripremiti teren prije sjetve na taj način da se zemljište na kojem će se obaviti sjetva prekopa i dobro usitni da bi se stvorio fini površinski mrvičasti sloj debljine desetak centimetara. Potrebno je očistiti površinu od svih biljaka (korova ili nekog drugog bilja) mehanički - čupanjem korova ili kemijski - primjenom herbicida. Teren za travnjak mora se isplanirati i izmjeriti jer će nam dobivena kvadratura biti temelj za izračunavanje količine sjemena, gnojiva, plodne zemlje, pijeska i vremena potrebnog za izvedbu i održavanje travnjaka. Pri planiranju zemljišta teren ne smije biti potpuno ravan već mora imati pad od najmanje 0,5 % radi nesmetanog otjecanja atmosferskih voda. Sve neravnine uklanjamo nasipavanjem ili rastiranjem zemljišta. Zemljište se prekopava ručno ili kultivatorom, na dubinu od 10 cm za plodna humusna tla, 10-20 cm za teška, zbijena, glinasta tla. Sastav tla može se i popraviti. Tako se u pjeskovita tla dodaje treset, u glinena tla pijesak, a na vrlo tvrda i zbijena tla humusni sloj debljine 5 cm. Usitnjena zemlja se kasnije valja valjcima. Nakon valjanja površinski sloj zemlje se prorahli grabljama i ostavi da se slegne nekoliko dana.


GNOJIDBA TLA




Tjedan dana prije sjetve tlo je potrebno pognojiti mineralnim ili organskim gnojivima. Jedna od najčešćih pogrešaka koja uzrokuje loš izgled travnjaka je običaj da se zemlja gnoji neposredno prije sjetve trave i to stajskim gnojem koji nije dozreo. Naime, takav nedozreli gnoj sadrži vitalne sjemenke korova koje će u vrlo kratkom vremenu zakoroviti vaš travnjak. Da bi izbjegli takvu kontaminaciju zemljišta sjemenom korova nikako ne valja gnojiti zemljište jednogodišnjim, već odležalim višegodišnjim stajnjakom. Zemljište je potrebno prihraniti posebnim gnojivom za travnjake 2-3 puta godišnje sa 10-20 g gnojiva na četvorni metar. Preporučuje se upotreba mineralnog NPK gnojiva u formulacijama 8:16:8 ili 10:10:10.

SJETVA TRAVNJAKA

Najpogodnije vrijeme za sjetvu trave je sredina proljeća, dakle vrijeme prije početka jakih vrućina ili rana jesen, kad su vrućine prošle a još ne prijeti opasnost od naglih zahlađenja i oštrih mrazeva. Kilogram sjemena dovoljan je za zasijavanje od 30-40 četvornih metara travnjaka, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na ravnomjerno raspoređivanje sjemena prilikom sjetve. Da bi to postigli potrebna količina sjemena dijeli se na dva dijela. Prvu polovicu sijemo u smjeru sjever-jug, a drugu u smjeru istok-zapad. Sjeme trave je vrlo lagano, pa za sjetvu odaberite suh i miran dan bez vjetra. Ruku kojom sijete držite nisko pri tlu i razbacujte sjeme što je moguće ravnomjernije, tako će te gubitak sjemena smanjiti na najmanju moguću mjeru. Sjeme nakon sjetve lagano zagrabljajte ili prijeđite šupljim valjkom (da se sjeme bolje priljubi uz tlo i da se osigura potrebna vlaga za nicanje). Nakon 10-20 dana pojaviti će se prve vlati. Jedan od najefikasnijih načina obrane od ptica nakon sjetve je prekriti zasijane površine tamnom prozračnom tkaninom. To možete učiniti tako da oko budućeg travnjaka zabite kratke kolce i na njih razapnete tkaninu tako da ona ne leži izravno na zemlji.


ZALIJEVANJE TRAVNJAKA


Travnjak je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim satima ili kasnim poslijepodnevnim satima, kada sunce više nije toliko jako. Mladu travu zalijevajte raspršivačem koji je postavljen u najfiniji položaj, tako da ispušta samo vodenu maglicu. Mlada trava zahtijeva svaki dan oko 4 l vode na četvorni metar, no kad naraste i dobro razvije korijenje, ta će se količina osjetno smanjiti.

KOŠENJE TRAVNJAKA

Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Najčešće se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5-7 cm. Tada je preporučljivo koristiti strižnu ili ručnu kosu , jer rotacijska može počupati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer će zimi pod snježnim pokrivačem trava početi truliti, pa će vaš travnjak u proljeće izgledati vrlo ružno.

IZBOR SJEMENA


Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o tome dali je travnjak sunčan ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Kućni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost opterećivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom. U sjemenskim mješavinama nalazi se 3,4-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obično se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 četvornih metara, a postotak klijavosti im se kreće od 65-70 %.

Za travnjake na sjenovitim terenima najčešće se koristi ova mješavina sjemena:
40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
30 % Poa trivalis (Obična vlasulja)
20 % Poa memoralis (Šumska vlasulja)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)

Za travnjake na vlažnim terenima:
40 % Festuca rubra commutata (Vlasulja crvena)
40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)
10 % Agrostis tenuis (Rosulja)
10 % Phleum pratense (Mačji repak)

Najčešće mješavine sjemena koje se nalaze u prodaji pripremljene za sjetvu na okućnicama su u ovim omjerima:
50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
25 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
25 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)
50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)
40 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)
10 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)

Nakon što smo kvalitetnom pripremom tla i sjetvom uspjeli uzgojiti kvalitetan travnjak predstoji nam njegovo redovito održavanje. Mjere održavanja travnjaka obuhvaćaju njegovu košnju, prihranu, prozračivanje, zaštitu od bolesti, štetočina i korova i dr. Prema tome, da bi smo očuvali naš travnjak u dobrom stanju potrebno je puno truda i volje tijekom cjele godine, na što je spreman svatko tko želi imati lijepo uređen vrt i okućnicu.
Da bi tijekom cijele godine uživali u predivnom izgledu našeg vrta, posebnu pažnju trebamo posvetiti planiranju, uzgoju i održavanju travnjaka. Travnjak prvenstveno treba planirati jer povezuje sve elemente vrta, perivoja i krajolika u jednu skladnu cjelinu koja nam služi za odmor i rekreaciju. Pažljivim planiranjem, pripremom i sjetvom travnjaka učinili smo tek polovicu posla koji nam je potreban da bi postigli cilj, a to je gusti zeleni travnjak. Kako bi ostvarili cilj potrebno je uložiti mnogo truda u njegovo održavanje.
Redovite mjere održavanja travnjaka su: košnja, prihrana, prozračivanje, skarifikacija, topdresing, valjanje i zalijevanje. Koju ćemo mjeru i kojim intenzitetom primjenjivati ovisi prvenstveno o stanju našeg travnjaka i o željenim rezultatima. U narednom tekstu upoznati ćemo se sa svakom od navedenih mjera.

KOŠNJA TRAVNJAKA


Košnja travnjaka ovisi o tipu travnjaka, vrsti trave i o godišnjem dobu. Kositi možemo vrlo rijetko (do 2 puta godišnje) ili vrlo često (1-2 puta tjedno) što ovisi o tipu travnjaka.
Tako se travnjaci koji se nalaze na kosinama i polu prirodni travnjaci kose vrlo rijetko,1-2 puta godišnje. Uporabni travnjaci kao javno zelenilo, travnate površine stambenog naselja i kućni vrt kose se 1-2 puta mjesečno. Ukrasni i sportski travnjaci kose se 1-2 puta tjedno.
Učestalost i visina košnje ovisi i o vrsti trave. Podzemni organi kod jednogodišnjih trava sastoje se iz čvora busanja i čupavog korijenja, a kod višegodišnjih trava nalazimo i podzemne stabljike (rizome) koji služe kao organi za vegetativno razmnožavanje. Dakle, trave imaju podzemni čvor busanja ili imaju puzavu stabljiku. Prema tome svi su pupovi ispod ili na razini tla i košnjom ili ispašom odstranjuju se samo listovi i izdanci. Dio biljke koji raste ostaje nepovrijeđen i biljka nakon košnje može ponovo stvarati nove izdanke. Izgled i kvaliteta travnjaka ovisi o redovitoj i pravodobnoj košnji.
Travnjak se najčešće kosi kad trava dosegne visinu od 8-10 cm. Oko dva mjeseca nakon sjetve počinjemo sa prvom košnjom, kada trava naraste 5-8 cm. Pri prvoj košnji noževi moraju biti dobro naoštreni da bi se izbjeglo čupanje vlati mlade trave. Kosimo li prenisko, trava se teže obnavlja, a ljeti strada od suše. Uskolisne trave bolje podnose košnju od trava širokog lista. U početku vegetacije (ožujak ) trava raste sporo, sredinom travnja brže i u lipnju dostiže maksimum. Krajem kolovoza ponovo počinje intenzivnije rasti, da bi sredinom rujna dobila silaznu putanju. Prema tome najveći broj košnji imamo od polovice travnja do sredine lipnja kada trava najintenzivnije raste. U proljeće i rano ljeto kosite jednom na tjedan, a ljeti i u jesen rjeđe. Posljednju košnju obavite što kasnije, početkom studenoga da trava ne ostane previsoka, jer bi pod dugotrajnim pokrivačem mogla istrunuti.
U puno slučajeva postavlja se pitanje da li otkos ukloniti sa travnjaka ili ne? U većem broju slučaja ako se radi o lakšem, pjeskovitim tlu otkos se ostavlja, a ako se radi o težem, glinastom tlu otkos se uklanja. U praksi se najčešće kod primjene rotirajućih kosilica koje se koriste za košnju kućnih vrtova i parkova otkos uklanja, a kod primjene vretenastih kosilica koje se koriste za golf terene i ukrasne travnjake otkos ostavlja.

Prednosti uklanjanja otkosa sa travnjaka su:

- na travnjaku je smanjeno djelovanje glista
- olakšana je sljedeća košnja
- smanjena je mogućnost širenja korova i pojava gljivičnih oboljenja

Prednosti ostavljanja otkosa na travnjacima su:

- pozitivno djelovanje kod visoke aktivnosti tla
- ako količina otkosne mase prelazi 50 g/m 2 višak se uklanja, a manje količine ostavljenog otkosa za suhog i toplog vremena djeluju kao malč koji zadržava vlagu.
- Ako se uz travnatu površinu nalazi ograda, zid ili neki drugi sagrađeni objekt, korisno je na tom dijelu travnjaka napraviti obrub od betona ili položenih cigli, što će nam znatno olakšati košnju na tim dijelovima travnjaka.

PRIHRANA

Kao jednu od najvažnijih mjera održavanja travnjaka koju nikako ne smijemo zapostaviti je i redovita prihrana travnjaka. Naime, čestom košnjom travnjaka smanjena je fotosinteza biljaka kojom se biljka opskrbljuje potrebnim hranjivima, u tom slučaju taj nedostatak u ishrani našeg travnjaka nadoknađujemo prihranom. Prihranjivati možemo organskim i mineralnim gnojivima.

Organska gnojiva kao što su npr. stajski gnoj, kompost, treset stvaraju humusni sloj u tlu, duže se razgrađuju, pa se iz tog razloga i dodaju svake 2-3 godine. Prilikom njihove primjene trebamo voditi računa da takvo gnojivo nije zaraženo vitalnim sjemenkama korova, jer ćemo u protivnom primjenom takvog gnojiva u vrlo kratkom vremenu zakoroviti travnjak. Iz tog razloga ne gnojimo sa 1-god. stajnjakom, već sa odležalim višegodišnjim stajnjakom.

Kod mineralnih gnojiva možemo prihranjivati 2-3 puta godišnje, sa 10-20 g/m2. Tako se npr. prije početka vegetacije, zavisno o stanju usjeva i tla dodaje dušično gnojivo da bi se potakao razvoj zelene mase. Dušik se dodaje da stimulira rast u kritičnom razdoblju, npr. ako je u jesen travnjak sijan u teškim uvjetima (zbijeno tlo, loša kvaliteta tla i sjetve). Prije kraja vegetacije (prije zime) travu treba pripremiti pa se dodaje kalijevo gnojivo čijom primjenom se postiže otpornost trave na hladnoću i mraz. Prije same zime ne dodajemo dušično gnojivo da ne bi potakli pretjerani rast zelene mase.

Prva prihrana se preporučuje od sredine veljače do početka ožujka, a druga od početka druge dekade ožujka pa do defolijacije travnjaka. Na godinu ukupno utrošite 45-90 g/m2 gnojiva. Prihranu vršite za oblačnog vremena, ujutro ili navečer, prije kiše ili zalijevanja, utrošivši 5-10 l/m2 vode. Nikako ne smijemo vršiti prihranu za vrijeme jakih vrućina i po vjetrovitom vremenu.

PROZRAČIVANJE (AERIFIKACIJA)

Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju tzv. aerifikatorima, i to prije gnojidbe ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci gaženja. Na većim površinama (sportski tereni, golf igrališta) aerifikacija se provodi sa posebnim valjcima sa šiljcima koji prozračuju tlo na dubini od 2-3 cm. Na manjim površinama kao što je kućni travnjak učinak prozračivanja može se postići primjenom specijalnih cipela sa šiljcima, strojevima za prozračivanje tratine s rotirajućim zupcima ili vilama. Kod sportskih terena česta je pojava lošeg stanja tla, a to se najviše očituje u zbijenosti tla. Biljka u takvim uvjetima ne može normalno razvijati korijenov sustav, ne prima dovoljno hranjiva i posljedica toga je da odbacuje dio listova. U nekim slučajevima ugiba cijela biljka, pa tako dolazi do ogoljavanja terena.
Za regeneraciju takvog terena trebamo obaviti dosijavanje. Teren prethodno treba prozračiti, a često se dodaje i pijesak da se nadoknadi materijal i zatim se obavi dosijavanje terena.
Za popunjavanje ogoljelog terena mogu se koristiti i gotove role trave. Gotovi travnati buseni polože se gusto, jedan do drugoga na dobro izravnatu i pripremljenu podlogu, povaljaju se i dobro zaliju. Za nekoliko dana trava će se primiti i izjednačiti sa ostalim travnjakom.

Strojevi za aerifikaciju:
- Aerifikator sa šupljim šiljcima:
Prilikom primjene ovog aerifikatora šuplji šiljci radom vade čestice tla pa tako ostaju rupice u tlu koje se poslije nadopunjuju. Rupice se nadopunjuju pijeskom, a ravnanje terena vrši se mrežom koja se vuče po tlu.
-Aerifikator sa punim šiljcima:
Koristi se najčešće na pjeskovitim tlima. Šiljci se zabijaju u tlo i tako ga prozračuju, ostavlja manje tragove od aerifikatora sa šupljim šiljcima.
-Dubinski razrahljivač tla:

Prozračivanje terena takvim strojem vrši se tako što njegovi noževi ulaze dublje u tlo i pritom vibriraju. Takvim načinom rada postiže se učinak finog površinskog rahljenja tla.

SKARIFIKACIJA


U početku vegetacije na površini travnjaka ponekad se može pojaviti mekani sloj polu razgrađene trave tzv. ''filc''. On se javlja kad je razgradnja organske tvari veća od njezinog nastanka. Takav sloj štetno djeluje na razvoj i rast travnjaka. Do takve pojave može doći uslijed: kisele reakcije tla, slabe dreniranosti tla, sporog otjecanja površinske vode, predoziranja dušičnim gnojivom, prejakog nadzemnog rasta trave i prevelikog udjela lignina u biljnoj masi. Trave roda Festuca (vlasnjače) češće uvjetuju pojavu takvog sloja na površini tla. Takav sloj je mekan, vlažan i pogodan je za nastanak bolesti i pojavu štetnika. Sa površine tla možemo ga pokupiti grabljama ili mrežom koju povlačimo po tlu i zatim ga ukloniti sa travnjaka. Na površini travnjaka također često uočavamo pojavu velikog broja hrpica na površini tla što su uzrokovane velikom pojavom i radom glista. Takve hrpice nam ometaju rad kosilice, a možemo ih također izravnati mrežom ili grabljama.

TOPDRESING

Ovu metodu koristimo da bi popravili svojstva tla. Vrši se tako da se na površinu tla nasipava smjesa pijeska, organske tvari i hranjiva, do visine od 4 mm. Metodom topdresinga popunjavamo depresije u tlu, povećavamo propusnost tla i prozračnost terena, a ujedno unosimo i potrebna hranjiva.
Na manjim površinama smjesu nasipavamo ručno i metlom ili grabljama poravnamo površinu. Ta se metoda najčešće koristi kod tla koja imaju ph>7 (tla alkalične reakcije) i na glinastim tlima, gdje nasipavamo pijesak veličine granula od 0,06-2 mm. Organska tvar koju koristimo za nasipavanje (treset, kompost) ne smije sadržavati sjeme korova, a ako se koristi mora se prethodno sterilizirati.

VALJANJE

Valjanje tla se vrši kod same sjetve i kad trava naraste oko 2mm da bi učvrstili mladu travu koja je izašla klijanjem. Nakon sjetve valjamo laganim valjcima da bi pritisnuli sjeme uz sjetvenu posteljicu i tako uspostavili kapilaritet sjemena sa tlom da bi ono dobilo potrebnu vlagu za klijanje, jer bi se u protivnom sjeme osušilo. Na uporabnim travnjacima se izbjegava često valjanje, osim u rano proljeće kad se teren zbog mraza izdigne i tako razdvaja i trga korjenčiće trave od dubljih slojeva tla što izaziva propadanje trave. Takav teren povaljamo valjcima da bi trava opet uspostavila kontakt sa tlom i uspješno se održala i regenerirala u proljeće.

ZALIJEVANJE

Najveću količinu potrebne vode trava vuče iz tla. Međutim ukrasni travnjak treba puno više vode da bi se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih vrućina. Iz tog razloga na travnjacima provodimo dodatno navodnjavanje.

Postoje dva sustava navodnjavanja:
-Pokretni sustav navodnjavanja: Koristi se samo za izrazito ravne terene. U praksi se rijetko koristi.
-Stacionirani sustav navodnjavanja: Kod takvog sustava dovodne cijevi i same prskalice su ukopane u tlo, a pri uključivanju navodnjavanja prskalice iskoče van. Sustav je tako izveden da pokriva svaki kvadrat površine i postoji mogućnost samo uključivanja prskanja u točno određenom vremenu.

Općenito sve raspršivače je potrebno namjestiti u najfiniji položaj tako da ispuštaju samo vodenu maglicu. Travnjak je najbolje zalijevati u ranim jutarnjim ili kasnim poslije podnevnim satima. Sustave za navodnjavanje kod kojih postoji više mogućnosti navodnjavanja pogodnih za male površine moguće je naći u svakom bolje opskrbljenom vrtnom centru.
Asortiman se kreće od najjednostavnijih mlaznica kojima sami vršimo zalijevanje, pa sve do specijalnih raspršivača koji namješteni u određeni položaj impulsno raspršuju finu vodenu izmaglicu u svim smjerovima zalijevanja. Takav sustav je ujedno najpraktičniji i najpovoljniji. Travnjak je jednolično zaliven, utrošeno je manje vode, izbjegnuto je gaženje tla pri zalijevanju i potrebno vrijeme je svedeno na minimum.